Dobro došli na službene stranice Centra za kulturu i informiranje „Dragutin Novak“ Ludbreg – središnjeg mjesta kulturnog, umjetničkog, informativnog i društvenog života grada Ludbrega i njegove šire regije. Tijekom desetljeća svog postojanja i djelovanja, naša ustanova razvila se u ključnog nositelja kulturnih zbivanja, čuvara bogate zavičajne baštine te informativno središte koje povezuje generacije Ludbrežana.
Povijesni korijeni i osnivanje (1960. – 1970.)
Korijeni današnjeg Centra za kulturu i informiranje sežu u rano proljeće 1960. godine, kada je 31. ožujka 1960. godine Narodni odbor općine Ludbreg donio Rješenje o osnivanju Narodnog sveučilišta općine Ludbreg kao samostalne ustanove. Osnovni zadatak novoosnovanog Sveučilišta bio je sustavan rad na obrazovanju odraslih, kulturno-prosvjetnom djelovanju, kinofikaciji te zadovoljavanju kulturnih potreba lokalnog stanovništva.
U svojim počecima, Narodno sveučilište upravljalo je osnovnim sredstvima kina „Prosvjeta“ u Ludbregu, kina RKUD-a u Velikom Bukovcu te vlastitim sredstvima. U razdoblju snažnog privrednog razvoja i doseljavanja stanovništva iz okolnih sela u radne organizacije, Sveučilište je odigralo ključnu ulogu u obrazovanju radnika. Organizirane su večernje osnovne škole, tečajevi za stjecanje kvalifikacija i visokih kvalifikacija, tečajevi za srednju ekonomsku i upravnu školu, domaćinski i krojački tečajevi, kao i stručni seminari. Kroz ove obrazovne programe u šezdesetim godinama prošlog stoljeća prošlo je više tisuća polaznika.
Važna prekretnica u informativnoj djelatnosti dogodila se 1. kolovoza 1966. godine, kada s radom počinje lokalna Radio stanica Ludbreg, čime građani dobivaju vlastiti medij za informiranje, praćenje kulturnih događanja i zabavni program. Uz radio, aktivno je djelovala knjižnica i čitaonica, kinoprikazivačka služba koja je kinopredstave održavala u Ludbregu i okolnim selima putem pokretnog kina, te odjel za propagandu i kulturne priredbe.
Razvoj i širenje kulturnih i obrazovnih djelatnosti (1970. – 1980.)
Tijekom 1970-ih i 1980-ih godina djelatnost tadašnjeg Narodnog sveučilišta dodatno se proširila i strukturirala kroz odgoj i obrazovanje, kulturu, informiranje i zajedničke poslove.
- Osnovna glazbena škola: Posebno je značajan datum 26. prosinca 1972. godine, kada je Skupština općine Ludbreg donijela zaključak o osnivanju Niže muzičke škole u Ludbregu kao područnog odjeljenja Muzičke škole Varaždin. Škola je kasnije djelovala u sklopu ustanove, omogućujući stotinama mladih stjecanje prvih glazbenih znanja na instrumentima poput glasovira, gitare, harmonike, tambura i puhačkih instrumenata. Danas djeluje kao Glazbeni odjel Osnovne škole Ludbreg.
- Kulturne manifestacije i sport: U ustanovi i oko nje razvile su se brojne tradicijske manifestacije. Narodno sveučilište je više od pet desetljeća organizator ili suorganizator brojnih kulturnih događanja, a pokrenulo je i niz sportsko-zabavnih manifestacija, poput tradicionalne atletske utrke „Oslobođenje Ludbrega“ (kasnije poznate kroz utrke poput Centrum Mundi), natjecanja pjevača amatera i smotri glazbenih sastava.
- Nakladništvo i informiranje: Kroz rad „Ludbreškog lista“ i radio-stanicu, građani su bili pravovremeno informirani o svim gospodarskim, društvenim, kulturnim i političkim kretanjima u općini.
Razgovor Franje Vrtuleka i Dragutina Novaka, prvog ravnatelja Narodnog sveučilišta općine Ludbreg
Zato što već prije jednog stoljeća u svijetu osnivaju razne institucije za obrazovanje odraslih, za širenje opće, stručne, tehničke, zdravstvene kulture, putem predavanja, raznih tribina, kurseva, seminara, osnivaju se pučke čitaonice i knjižnice, izdaju se razni časopisi pisani popularnim jezikom za razne i određene slojeve ljudi.
U Hrvatskoj je poznato Pučko sveučilište u Zagrebu, Dom narodnog zdravlja u Zagrebu, koji je i na ovom području između dva rata organizirao domaćinske tečajeve, te Gospodarska sloga koja je bila namijenjena sa seljarskim gospodarstvima. Ta se tradicija nastavlja u nas i poslije rata, a 50-ih godina osnuju se skoro u svim općinama radnička i narodna sveučilišta kao institucije za organizaciju najraznovrsnijih oblika obrazovanja
odraslih putem predavanja, tribina, seminara, tečajeva prema potrebama i interesima pojedinih grupa građana.
U manjim mjestima, radi racionalnosti, narodna sveučilišta preuzimaju i kina, knjižnice te organiziraju kulturne djelatnosti u užem smislu riječi, izložbe, književne večeri, kazalište i koncertne prirede. Tako je i u Ludbregu. 1960. godine, osnovano je Narodno sveučilište koje je obuhvaća sve te djelatnosti. Naravno, sad je nemoguće
govoriti u svim aspektima tih djelatnosti kojima je bilo obuhvaćeno na desetine tisuća učesnika.
Ja ću se zato zadržati samo na užem području obrazovanja. I to na onom području koje je imalo
neposredan utjecaj na privredni razvoj općine. Moram prije toga podsjetiti… Općina Ludbreg bila
područje gdje je prevladavala naturalna poljoprivredna proizvodnja na sitnim posjedima. Negdje oko 2,8 hektara
po jednom domaćinstvu. I uslužno obrtništvo kao osnovni ekonomski faktor. Zato je ispadala u izrazito
nerazvijena područja s ogromnim brojem siromašnih domaćinstva. Još 1939. godine, Gospodarska
sloga iz Zagreba ustanovila je, da bi iz sreza Ludbreg trebalo iseliti barem jednu trećinu stanovnika koji tu nemaju
osiguranu životnu egzistenciju. Pokušaj da se kolektivizacijom poslije oslobođenja, osnivanjem
seljačkih radnih zadruga, intenzivira proizvodnja propale. A sve zadruge osnovane od 1949. godine,
rasformirane su već do 1953. godine. Ogroman višak radne snage sa sela nema kuda. No, nešto više sreće bilo
je s osnivanjem obrtničkih zadruga, krojačke, poslovarske, košaračke, te poduzeća Grafičar, Ciglana i Poljoservis i Poljoprivredno-prehrambeni kombinat Bednja, koja su se održala i razvijala se, pa su postepeno i stalno zapošljavala nove radnike i time donekle ublažila nezaposlenost.
(Franjo Vrtulek) Recite mi, kakva je u svemu tome bila uloga Narodnog sveučilišta? Da prvo vidimo odnos Narodnog sveučilišta prema selu i poljoprivredi i što je tu Narodno sveučilište pokušalo činiti i činilo. Poljoprivreda još uvijek, iako ekstenzivna, bila najznačajniji privredni faktor u općini Ludbreg. I imala je najveći udio u narodnom dohotku. Iz toga najznačajnijeg tada privrednog resursa trebalo je izvući najviši mogući dohodak po jedinici površine, prelaskom na intenzivno iskorištavanje zemlje i tako iz naturalne proizvodnje prijeći u robnu proizvodnju, što nije bilo moguće na tradicionalnoj proizvodnji agrotehnike.
U tu svrhu Narodno sveučilište, zajedno sa Poljoprivredno prehrambenim kombinatom Bednja, Veterinarskom
stanicom Ludbreg i Poljoprivrednom stanicom Varaždin organizira svake zime od studenog do ožujka stotine predavanja, desetine seminara i tečajeva za ratare, stočare, peradare, za proizvođače sjemenja i ljekovitog bilja.
Rezultat takva višegodišnjeg rada je potpuna izmjena sorata žitarica, visokorodnim sortama uvedene su bolje agrotehničke mjere, veća je upotreba mineralnih gnojiva i zaštitnih sredstava, Da ne govorimo da je uvedena intenzivna proizvodnja povrća, posebno sjemenja, po čemu je ovo područje poznato u čitavoj Jugoslaviji. Povećana je i proizvodnja peradi, uvedene su nove pasmine svinja i stoke, i sve je to rezultiralo multipliciranjem
prihoda na istim površinama i ublažilo pitanje nezaposlenosti. Naravno da je Poljoprivredni kombinat Bednja kao organizator proizvodnja i plasmana tih proizvoda imao ključnu ulogu. Jer samo obrazovanje, bez mogućnosti da se novo znanje i materijalizira, bila bi samo prosvjetarska akcija.
Osim tih oblika obrazovanja u svrhu povećanja proizvodnje Narodno sveučilište organizira, naime, ne samo u svrhu povećanja proizvodnje nego i mislim da pomogne ženi na selu, organizira i niz krojačkih tečajeva, te tečajeva iz domaćinstva na kojima su radili liječnici, medicinske sestre Zdravstvene stanice Ludbreg.
Drugo značajno područje rada u tom vremenu je bilo obrazovanje radnika i službenika. Već sam spomenuo da je od 1948. godine osnovano niz obrtničkih zadruga i poduzeća koja su zapošljavala nove radnike. I službenike, ali bez stručnih, odgovarajućih kvalifikacija. Zato Narodno sveučilište organizira večernje škole za osnovno obrazovanje.
Jer bez završene osnovne škole, radnici nisu mogli steći kvalifikaciju. Kao i tečajeve za stjecanje polukvalifikacija, kvalifikacija i visokih kvalifikacija za radnike u proizvodnji i večernje tečajeve za srednju upravnu i srednju ekonomsku školu. Dakle, za sve profile proizvodnih radnika i službenika koji su tadašnjoj privredi trebali. Tim večernjim školama, na svim stupnjevima i svim odjeljenjima obuhvaćeno je preko 2000 polaznika. I veći dio tih ljudi i danas uspješno radi u našim poduzećima.
Osim tih stalnih oblika obrazovanja, uglavnom za radnu funkciju, organizirano je i niz seminara za rukovodioce u radnim organizacijama, za omladinske rukovodioce, sindikalne funkcionare. Organizirano je i niz predavanja iz raznih područja znanosti, panel diskusije i sl.
Na području kulturnih djelatnosti, u užem smislu riječi, organizirano je i niz kazališnih predstava
koncerata, izložbi, knjiženih večeri, izdana je na tisuće primjeraka knjiga na čitanje iz knjižnice u Ludbregu i putem pokretnih knjižnica u selima. Održavane su u većim selima redovite kino predstave. Jasno, tada još nije bilo toliko
televizora, pa su ljudi dolazili u kino. Organizirano je i niz ekskurzija u mnoge krajeve naše zemlje. Usto Narodno sveučilište osnovalo je i radio stanicu, kao i tečajeve za radio amatere, iz čega se razvio današnji klub koji izvanredno radi. Narodno sveučilište razvilo izvanrednu suradnju sa sličnim institucijama u zemlji i inozemstvu, posebno Čehoslovačkoj i Austriji. Sve u svemu, za mene je to bilo najdinamičnije razdoblje u radnom vijeku i mnogo sam toga vidio i naučio. Što mi je pomoglo kasnije na poslu u Skupštini općine Izvršnog vijeća.
(F. Vrtulek) U svojoj karijeri, da tako kažemo, bili ste više od deset godina, od 1969. do 1981. godine i najistaknutiji rukovodilac Općine Ludbreg, kao predsjednik Skupštine, odnosno predsjednik Izvršnog vijeća. Bilo je to vrijeme po mnogima najuspješnije u razvoju ove općine. A da je to i zaista tako, mogu ilustrirati brojni pokazatelji. Od broja i veličine tvornica, broja zaposlenih, visine narodnog dohotka, brojni kilometri asfalta,
plinovoda, vodovoda itd. započeti ili izgrađeni u tom vremenu. Kako se tih vremena prisjećate?… (kraj kasete)
Tranzicija, izazovi i preimenovanja (1990.)
Početkom 1990-ih godina, uslijed društveno-političkih promjena i raspada dotadašnje općine Ludbreg na četiri manje općine, poslovanje i financiranje ustanove suočili su se s brojnim izazovima. Ipak, 1994. godine rješenjem Ministarstva kulture i prosvjete osnivačka prava prenesena su na Grad Ludbreg, koji imenuje upravni odbor, donosi novi Statut i upisuje ustanovu u sudski registar.
U cilju usklađivanja sa Zakonom o telekomunikacijama, 1995. godine dolazi do izdvajanja radija u zasebno trgovačko društvo Radio Ludbreg d.o.o.. Ustanova mijenja naziv te nakon usvajanja novog Zakona o pučkim otvorenim učilištima 1997. godine djeluje pod imenom Pučko otvoreno učilište „Dragutin Novak“.
Unatoč financijskim i prostornim ograničenjima, u ovom razdoblju ulažu se značajni napori u građevinsko-statičku sanaciju zgrade, obnovu krovišta, modernizaciju knjižničnog fonda i uvođenje računalne obrade podataka (sustav CROLIST / MetelWin).
Očuvanje kulturne baštine, zbirke i prepoznatljive manifestacije
Pučko otvoreno učilište „Dragutin Novak“, kasnije Centar za kulturu i informiranje, preuzelo je trajnu brigu o prikupljanju, zaštiti i prezentaciji kulturne i povijesne baštine ludbreškog kraja.
- Zavičajna i sakralna zbirka: U sklopu ustanove formirane su i registrirane Etnološka zbirka (Zavičajna zbirka s brojnim etnološkim eksponatima u depou i postavu) te Zbirka predmeta sakralne umjetnosti smještena u kapelici Svetog križa u dvorcu Batthyany. Kroz godine su, u suradnji s Hrvatskim restauratorskim zavodom, uspješno restaurirani brojni vrijedni sakralni predmeti, kipovi i umjetnine.
- “Dani Mladena Kerstnera”: U čast istaknutog ludbreškog književnika i scenarista Mladena Kerstnera (autora antologijskih “Gruntovčana”), ustanova je pokrenula i dugi niz godina uspješno organizira manifestaciju Festival kajkavske komedije “Dani Mladena Kerstnera”, koja okuplja brojne amaterske kazališne družine iz cijele kontinentalne Hrvatske.
- Haiku susreti Ludbreg: Ludbreg je kroz djelovanje Učilišta postao prepoznatljivo središte haiku poezije u Hrvatskoj, okupljajući pjesnike i autore na tradicionalnim Haiku susretima uz redovito izdavanje zbornika.
- Puhački orkestar grada Ludbrega: Obnovljeni i aktivni Puhački orkestar, proizašao iz glazbene tradicije grada i suradnje s glazbenom školom, redovito svojim nastupima uveličava sve gradske blagdane, manifestacije i državne smotre.
Suvremeno razdoblje: Modernizacija i Muzej grada Ludbrega (2020. – 2026.)
Razdoblje od 2020. do 2026. godine označilo je izuzetno dinamičnu fazu modernizacije i razvoja Centra za kulturu i informiranje „Dragutin Novak” Ludbreg. Centar se u tom periodu profilira u suvremeno kulturno i informativno središte ludbreškog kraja kroz niz ključnih infrastrukturalnih, organizacijskih i programskih projekata.
Jedan od najznačajnijih iskoraka bila je cjelovita obnova i modernizacija multifunkcionalne dvorane. Započeta projektima energetske obnove zgrade, transformacija je obuhvatila temeljitu rekonstrukciju kinodvorane, ugradnju modernih sjedala te suvremene audiovizualne opreme. Time je omogućen povratak redovitih filmskih projekcija i obnova kino života u Ludbregu, dok je dvorana ujedno postala multifunkcionalan prostor za kazališne predstave, koncerte i svečane manifestacije.
Infrastrukturni napredak pratio je i organizacijski razvoj. Unutar sastava Centra osnovan je Muzej grada Ludbrega, koji je upisom u službeni očevidnik muzeja i zapošljavanjem stručnog kadra preuzeo sustavnu brigu o očuvanju i prezentaciji bogate lokalne kulturne i povijesne baštine. Informativna djelatnost dodatno je osnažena objedinjavanjem medija pod okriljem Centra – uz nakladništvo Ludbreških novina (i njihovog digitalnog izdanja), Centar upravlja i radijskim programom Radio Ludbrega, osiguravajući pravovremeno informiranje i izravne prijenose važnih događaja.
Na programskom planu od 2020. godine pokrenut je i kontinuirano provođen prepoznatljivi ciklus „Ludbreg petkom”. Ovaj je program postao okosnica kulturnog života grada, donoseći svakog tjedna bogat raspored izložbi, gostujućih kazališnih predstava, koncerata i promocija knjiga u suradnji s lokalnim udrugama i renomiranim gostujućim umjetnicima. Razdoblje obilježava i stabilno upravljanje ustanovom, gdje je dugogodišnje ravnateljstvo Branka Dijanošića postavilo temelje velikih projekata obnove i ustroja muzeja, dok upravljanje ustanovom nastavlja ravnateljica Iva Havaić, vodeći Centar u pravcu daljnjeg razvoja.
Statut
Vizualni identitet
Na ovoj stranici možete preuzeti logotipe Centra za kulturu i informiranje Ludbreg.
Logotip u vektorskom obliku preuzmite ovdje:
Logotip u rasterskom obliku preuzmite ovdje:
Knjigu standarda preuzmite ovdje: