Tijekom 60 godina rada ustanova je u svojstvu nakladnika izdala brojne publikacije vezane uz povijest, život, društvo, književnost i kulturu grada Ludbrega i okolice.
U nastavku možete pogledati neke od njih.
Franjo Novak – Hrastovljan
U ovoj publikaciji saznajte sve o Hrastovljanu.
Stjepan Belović – Foringe
U narednom tekstu moći ćete se više upoznati s korištenjem zaprega i njenim potencijalnim opasnostima. Učinite to iz poštovanja prema svojim seljačkim korijenima. Sliku života na selu, u prošlosti, obično smo skloni iskrivljavati; stariji ga
s protokom vremena zaboravljaju, a mladima je prošlost nezanimljiva, istovremeno i neshvatljiva. Dojam o idiličnom, opuštenom i ležernom životu samo je djelomično točan. Pojave u prirodi, koje danas s užitkom promatramo, ljude su zanimale toliko
koliko su bile vezane uz smisao njihova života, koji se svodio na obrađivanje zemlje uz korištenje teglećih životinja.
Bilten KUP SZH
Kup sjeverozapadne Hrvatske pokrenuli su predstavnici organizatora cestovnih utrka u tri županije, Varaždinskoj, Međimurskoj i Koprivničko-križevačkoj s ciljem omasovljena utrka u sjeverozapadnom dijelu Lijepe naše. Za provođenje Kupa izabran je Organizacijski odbor s po dva predstavnika iz svake županije. Iz Koprivničko-križevačke županije to su Branko Zorko i Draženko Kovačić, iz Međimurske Dragan Nedelkovski i Ivan Blažek te iz Varaždinske Ivan Domislović i Josip Jakop. Obradu i bodovanje Kupa radi Krunoslav Borovec inicijator Kupa sjeverozapadne Hrvatske.
Radi se o natjecanju u sklopu kojeg se boduju nastupi trkača i trkačica na utrkama u ove tri županije nakon kojih se u konačnici nagrađuju najuspješniji natjecatelji – troje najboljih u muškoj i ženskoj konkurenciji te po troje najboljih u sedam muških i pet ženskih starosnih kategorija. Proglašenje najboljih natjecatelja svake se godine održava u drugoj županiji.
Naša povijest – prvih 60 godina rada
U desetljećima uspješnog djelovanja segmente djelatnosti mogli bismo podijeliti na obrazovanje, kulturu, informiranje i organizaciju. Ustanova je tako organizirala školu, tečajeve, seminare, predavanja, političku školu, radne susrete, osnovnu glazbenu školu i stručne skupove. Kroz kulturni segment tu je organizacija priredbi, kina, rad knjižnice, organizacija koncerata, pokretnog kina, akademije, izložbi, izdavaštva, muzejske djelatnosti, arheološke djelatnosti, književne manifestacije i kulturne baštine. Informativni dio djelovao je kroz čitaonicu, razglasnu stanicu, odjel za propagandu, radio, foto novine, novine i novinsko nakladničku djelatnost koja se obavlja i danas kroz izdavanje Ludbreških novina i formiranje biblioteke „Ludbregiana“.
Arheološki vodič po Ludbreškoj Podravini
Povijest Ludbrega i njegove okolice od ranih početaka naseljavanja pa do naših dana, uvjetovana je pogodnim položajem uz sjeverne obronke Kalnika, blizinom Drave, koja je u to vrijeme bila važni plovni put, kao i kopneni podravski trgovački put koji je bio poveznica cijelog područja od pretpovijesti preko rimskog razdoblja između Ptuja (ant. Poetovio) i Osijeka (ant. Mursa), pa do današnje podravske magistrale (Maribor-Osijek-Novi Sad). Dolina Bednje je najkraća poveznica Panonsko-dravskog područja s Posavinom. Sve to uvjetovalo je da se na mjestu prelaska podravskog trgovačkog puta preko Bednje razvijaju pretpovijesna naselja o čemu govore arheološki nalazi (Martijanec, Ludbreg, Sigetec, Črnoglavec, Sv. Petar Ludbreški, Vrbanovec). Najznačajniji su među njima tumuli (nasuti grobni humak velikih dimenzija) u Martijancu, između Martijanca i Križovljana, kod Vrbanovca i nalazi u Sigecu. Nalazi s ovih lokaliteta pripadaju Lasinjskoj kulturi, Kulturi polja sa žarama i Latenskoj kulturi.