Centar za kulturu i informiranje „Dragutin Novak“ u sklopu svojih djelatnosti bavi se i čuvanjem, prezentiranjem i stručnom obradom geološke, paleontološke i arheološke baštine.

Građa se počela intenzivnije prikupljati od 2018. godine dolaskom arheologinje u Centar. Osim toga, započelo je i evidentiranje arheoloških lokaliteta ludbreškoga kraja.

Zbog pravila privatnosti YouTube treba Vaše dopuštenje za učitavanje. Za detalje, molimo pogledajte naša Pravila privatnosti
Prihvaćam

Kratka povijest

Naseljenost područja Ludbrega i ludbreške Podravine od samih početaka uvjetovano je pogodnim položajem uz sjeverne obronke Kalnika, blizinom Bednje, Plitvice i Drave kao i povezanost kopnenim podravskim trgovačkim putem koji je bio poveznica cijelog područja od prapovijesti do današnjih dana.

Prva sustavna istraživanja na području Ludbrega započeo je, 1960-ih godina, Arheološki muzej u Zagrebu i to u Sv. Petru Ludbreškom na položaju Starog Groblje. Istraživanje je kasnije nastavio Gradski muzej Varaždin te krenuo i s istraživanjima višeslojnog arheološkog lokaliteta u Sigecu na lokaciji Loke-Kroglice. Istraživanja su trajala od 1979. do 1987. godine, a pronađeni nalazi mogu se pripisati u starije i mlađe željezno doba i srednji vijek. Osim nastamba zemuničkog tipa i keramike iz željeznog doba, na ovom lokalitetu pronađeno je mnoštvo keramičkih pršljenova za vreteno i raznih utega koji su se vjerojatno koristili na tkalačkom stanu. Pronađena su i dva fragmenta staklenih nalaza iz mlađeg željeznog doba.

Za vrijeme antike, u samom središtu Ludbrega, razvilo se slojevito naselje s cestama, nekropolama i objektima za stanovanje. U južnom dijelu današnjeg Ludbrega razvila se jezgra antičkog naselja sa sve četiri strane okružena masivnim bedemima, a u čijem središtu je izgrađeno gradsko kupalište (terme), nekoliko luksuznih objekata zapadno od termi te dvije gradske vile i stambeni blokovi. Gradsko kupalište (terme) korišteno je od sredine 2. stoljeća do prvih desetljeća 4. stoljeća poslije Krista.

Da bi se opskrbila tako intenzivna gradnja u antičko vrijeme, građa se morala odnekud dovoziti. U selu Hrastovsko, u podnožju sjeverne strane gradine Vučje Grlo pronađeno je ložište antičke opekarske peći pravokutnog oblika. Sondiranjima su pronađene i veće količine antičke opeke i još najmanje jedna opekarska peć.

Srednji vijek je poznat po gradinama koje se nalaze u okolici Sigeca. Gradina Štuk zaštićeno je kulturno dobro. Ovalnog je oblika i okružena jarkom širine oko 20 m. Lokalitet je arheološki neistražen, a prema svim dosad prikupljenim podacima može se pripisati nizinskom kasnosrednjovjekovnom gradištu koje je bilo utvrđeno drvenim palisadama i jednim kružnim opkopom.

Arheološki nalazi

U nastavku možete vidjeti neke od arheoloških nalaza koji su pohranjeni u našim prostorijama.

PLOČA

Rimske cigle s otiscima - Iovia - Ludbreg

Rimske cigle s otiskom ljudskog stopala i životinjskih šapa. Pronađeno u blizini termi.

NAUŠNICA

Brončana naušnica - Bjelobrdska kultura - Ludbreg

Brončana naušnica, odnosno sljepoočničarka s jednim krajem savinutim u obliku slova S pronađena kod cinktora Župne crkve Presvetog Trojstva u Ludbregu. Može se datirati u kraj 10. i 11. stoljeća. Pripada naušnicama bjelobrdske kulture.

LULA

Turska lula - arheologija - Ludbreg

Keramička lula malih dimenzija, oštećena. Izrađena u kalupu od dobro pročišćene gline. Ukras je izveden naknadnim urezivanjem, kotačićem i pečatom. Pripada turskom tipu, a zbog svojim malih dimenzija mogla bi se datirati u kraj 17. i početak 18. stoljeća.