Bjelobrdska kultura: Arheološko otkriće u Ludbregu

A VPN is an essential component of IT security, whether you’re just starting a business or are already up and running. Most business interactions and transactions happen online and VPN

 

Zadovoljstvo nam je predstaviti virtualnu izložbu u sklopu ovogodišnje digitalne Noći muzeja. Izložbu koja je ujedno i prvo ovogodišnje događanje u sklopu bogatog kulturno umjetničkog programa „Ludbreg petkom”.

Prije nego krenete u virtualno razgledavanje pozivamo Vas da poslušate nekoliko uvodnih riječi  ravnatelja Centra za kulturu i informiranje „Dragutin Novak”, Branka Dijanošića.


Kako i gdje su pronađeni nalazi koji su dio ove izložbe?

Centar za kulturu i informiranje „Dragutin Novak“ obavljao je arheološki nadzora nad radovima održavanja i zaštite temelja od vlage s vanjske strane cinktora Župne crkve Presvetog Trojstva u Ludbregu u sklopu realizacije projekta „Unapređenje kontinentalnog turizma turističkom valorizacijom povijesno-kulturne baštine Grada Ludbrega”. Nadzor je trajao od 2. rujna do 23. rujna 2020. godine.

Crkva Presvetog Trojstva
Crkva Presvetog Trojstva

Na položaju arheološkog nadzora na kojem se nalaze Crkva Presvetog Trojstva i Kulturno-povijesna cjelina grada Ludbrega, dva zaštićena kulturna dobra, pronađeni su značajni povijesni nalazi koji svjedoče o postojanju bjelobrdske kulture na području ludbreškog kraja. Zahvaljujući tim nalazima Ludbreg se može upisati na arheološku kartu bjelobrdske kulture.


U nastavku pogledajte i nekoliko fotografija s terena.

[Best_Wordpress_Gallery id=”16″ gal_title=”Foto s terena”]

 

BJELOBRDSKA KULTURA – Kada? Kako?

Povijesno razdoblje

Početkom 10. stoljeća na prostoru međurječja Mure, Drave, Save i Dunava pojavljuje se nova, bjelobrdska kultura odnosno bjelobrdski kulturni kompleks. Prvi lokalitet ove kulture otkriven je već 1871. godine u perivoju grofa Draškovića u Velikom Bukovcu kraj Ludbrega. Zahvaljujući pismima grofa Gundakera Wurmbrandta-Stupača iz 1870. godine, saznajemo da su u perivoju otkrivena četiri kosturna groba s nalazima, a već iduće godine dolazi Šime Ljubić i započinje s pokusnim istraživanjima. Nekoliko godina kasnije, od 1895. do 1907., započinju i traju istraživanja na lokalitetu Bijelo brdo kod Osijeka, koji je slučajno otkrio trgovac Karlo Nuber, a po kojem je kultura i dobila ime. Najveći lokalitet bjelobrdske kulture na području Međurječja je nekropola Vukovar – Lijeva bara sa 437 grobova.
Bjelobrdskom kulturom u Hrvatskoj su se najviše bavili Šime Ljubić, Josip Brunšmid, Zdenko Vinski i Željko Demo. Željko Tomičić u svojoj doktorskoj disertaciji iz 1989. godine, Arheološka slika međurječja Mure, Save, Drave i Dunava u svjetlosti materijalnih izvora bjelobrdskog kulturnog kompleksa, još preciznije obrađuje bjelobrdske lokalitete i proširuje kronologiju na četiri stupnja:

prijelazna faza (od 900. do 965.)
I. stupanj – rano Bijelo brdo I (965. – 995.)
II. stupanj – kasno Bijelo brdo I (995. – 1030.)
III. stupanj – rano Bijelo brdo II (1030. – 1070.)
IV. stupanj – kasno Bijelo brdo II (1070. – 1100.)

Posljednji stupanj bjelobrdske kulture, tj. Bijelo brdo III traje od 1100. do 1250. godine.

Stanovništvo

Antropološkom analizom 299 kostura s bjelobrdskog nalazišta Ptuj, koje pripada razdoblju 10. i 11. stoljeća, utvrđen je nizak stupanj higijene. Pronađen je velik broj dječjih kostura. Zaključeno je da je životni vijek bio prosječno kraći, što dokazuje visoki postotak smrtnosti u dobnoj skupini od 22. do 30. godine života. Utvrđeni su slučajevi fraktura na lubanjama i dugim kostima, tragovi osteomijelitisa, tuberkuloze. Najčešće promjene na kostima bile su reumatskog karaktera. Izračunata je i prosječna visina za muškarce (167 cm) i žene (157 cm).

Kasnijom analizom svih bjelobrdskih nalazišta pronađenih na području Hrvatske, utvrđeno je da je prosječna doživljena starost odraslih osoba iznosila 36 godina.
Pretpostavlja se da su Hrvati u ranom srednjem vijeku poznavali pšenicu, raž i ječam, od povrća i voća grah, leću, bob, lan, konoplju, mak, hmelj, crveni i bijeli luk, zelje, jabuke, kruške, višnje, orahe, šljive, trešnje.

Karakteristike

Kod ove kulture javljaju se groblja na redove koja se nalaze na povišenim platoima ili u blizini vodotoka rijeka. Pokojnici su ukapani u plitke zemljane grobove u orijentaciji zapad-istok s blagim odstupanjima, a s glavom na zapadu. Pokojnici su u zemljani grob položeni na leđa i u ispruženom položaju, ali s različitim položajima ruku (ispružene uz trup pokojnika, položene u krilo, na trbuh, na prsima).

U nastavku pogledajte 3D prikaz jedinog gotovo cjelovitog sačuvanog kostura muške osobe. Pronađen je položen na leđa s ispruženim nogama i rukama uz tijelo, u orijentaciji zapad-istok, s glavom na zapadu.


Grobnim nalazima  pripada i nakit, a posebno karičice sa S završetkom koje su i najčešći nalazi. Uz to pronađeni su i fragmenti keramike te kovanice koje su služile kao obol mrtvih u grobovima vremena bjelobrdske kulture.

[Best_Wordpress_Gallery id=”17″ gal_title=”Arheološki nalazi”]


Za kraj, virtualno se uputite u izložbeni prostor dvorca Batthyany i pogledajte kako izgleda postav izložbe!


Zanima Vas i kako je nastajala izložba? Bacite oko na video u nastavku!

Komentari

Povezane objave

Izložba
Anja Štefančić

Otvorena izložba slika Snježane Novotny

Izložba slika Snježane Novotny pod nazivom „Ono neizrečeno“ otvorena je u galeriji dvorca Batthyany u sklopu programa “Ludbreg petkom”. Izložene radove predstavile su autorica i Ana Škriljevečki, kustosica s

Read More »
Skip to content