Zadovoljstvo nam je predstaviti virtualnu izložbu u sklopu ovogodišnje digitalne Noći muzeja. Izložbu koja je ujedno i prvo ovogodišnje događanje u sklopu bogatog kulturno umjetničkog programa „Ludbreg petkom”.
Prije nego krenete u virtualno razgledavanje pozivamo Vas da poslušate nekoliko uvodnih riječi ravnatelja Centra za kulturu i informiranje „Dragutin Novak”, Branka Dijanošića.
Kako i gdje su pronađeni nalazi koji su dio ove izložbe?
Centar za kulturu i informiranje „Dragutin Novak“ obavljao je arheološki nadzora nad radovima održavanja i zaštite temelja od vlage s vanjske strane cinktora Župne crkve Presvetog Trojstva u Ludbregu u sklopu realizacije projekta „Unapređenje kontinentalnog turizma turističkom valorizacijom povijesno-kulturne baštine Grada Ludbrega”. Nadzor je trajao od 2. rujna do 23. rujna 2020. godine.
Na položaju arheološkog nadzora na kojem se nalaze Crkva Presvetog Trojstva i Kulturno-povijesna cjelina grada Ludbrega, dva zaštićena kulturna dobra, pronađeni su značajni povijesni nalazi koji svjedoče o postojanju bjelobrdske kulture na području ludbreškog kraja. Zahvaljujući tim nalazima Ludbreg se može upisati na arheološku kartu bjelobrdske kulture.
U nastavku pogledajte i nekoliko fotografija s terena.
[Best_Wordpress_Gallery id=”16″ gal_title=”Foto s terena”]
BJELOBRDSKA KULTURA – Kada? Kako?
Povijesno razdoblje
Početkom 10. stoljeća na prostoru međurječja Mure, Drave, Save i Dunava pojavljuje se nova, bjelobrdska kultura odnosno bjelobrdski kulturni kompleks. Prvi lokalitet ove kulture otkriven je već 1871. godine u perivoju grofa Draškovića u Velikom Bukovcu kraj Ludbrega. Zahvaljujući pismima grofa Gundakera Wurmbrandta-Stupača iz 1870. godine, saznajemo da su u perivoju otkrivena četiri kosturna groba s nalazima, a već iduće godine dolazi Šime Ljubić i započinje s pokusnim istraživanjima. Nekoliko godina kasnije, od 1895. do 1907., započinju i traju istraživanja na lokalitetu Bijelo brdo kod Osijeka, koji je slučajno otkrio trgovac Karlo Nuber, a po kojem je kultura i dobila ime. Najveći lokalitet bjelobrdske kulture na području Međurječja je nekropola Vukovar – Lijeva bara sa 437 grobova.
Bjelobrdskom kulturom u Hrvatskoj su se najviše bavili Šime Ljubić, Josip Brunšmid, Zdenko Vinski i Željko Demo. Željko Tomičić u svojoj doktorskoj disertaciji iz 1989. godine, Arheološka slika međurječja Mure, Save, Drave i Dunava u svjetlosti materijalnih izvora bjelobrdskog kulturnog kompleksa, još preciznije obrađuje bjelobrdske lokalitete i proširuje kronologiju na četiri stupnja:
prijelazna faza (od 900. do 965.)
I. stupanj – rano Bijelo brdo I (965. – 995.)
II. stupanj – kasno Bijelo brdo I (995. – 1030.)
III. stupanj – rano Bijelo brdo II (1030. – 1070.)
IV. stupanj – kasno Bijelo brdo II (1070. – 1100.)
Posljednji stupanj bjelobrdske kulture, tj. Bijelo brdo III traje od 1100. do 1250. godine.
Stanovništvo
Antropološkom analizom 299 kostura s bjelobrdskog nalazišta Ptuj, koje pripada razdoblju 10. i 11. stoljeća, utvrđen je nizak stupanj higijene. Pronađen je velik broj dječjih kostura. Zaključeno je da je životni vijek bio prosječno kraći, što dokazuje visoki postotak smrtnosti u dobnoj skupini od 22. do 30. godine života. Utvrđeni su slučajevi fraktura na lubanjama i dugim kostima, tragovi osteomijelitisa, tuberkuloze. Najčešće promjene na kostima bile su reumatskog karaktera. Izračunata je i prosječna visina za muškarce (167 cm) i žene (157 cm).
Kasnijom analizom svih bjelobrdskih nalazišta pronađenih na području Hrvatske, utvrđeno je da je prosječna doživljena starost odraslih osoba iznosila 36 godina.
Pretpostavlja se da su Hrvati u ranom srednjem vijeku poznavali pšenicu, raž i ječam, od povrća i voća grah, leću, bob, lan, konoplju, mak, hmelj, crveni i bijeli luk, zelje, jabuke, kruške, višnje, orahe, šljive, trešnje.
Karakteristike
Kod ove kulture javljaju se groblja na redove koja se nalaze na povišenim platoima ili u blizini vodotoka rijeka. Pokojnici su ukapani u plitke zemljane grobove u orijentaciji zapad-istok s blagim odstupanjima, a s glavom na zapadu. Pokojnici su u zemljani grob položeni na leđa i u ispruženom položaju, ali s različitim položajima ruku (ispružene uz trup pokojnika, položene u krilo, na trbuh, na prsima).
U nastavku pogledajte 3D prikaz jedinog gotovo cjelovitog sačuvanog kostura muške osobe. Pronađen je položen na leđa s ispruženim nogama i rukama uz tijelo, u orijentaciji zapad-istok, s glavom na zapadu.
Grobnim nalazima pripada i nakit, a posebno karičice sa S završetkom koje su i najčešći nalazi. Uz to pronađeni su i fragmenti keramike te kovanice koje su služile kao obol mrtvih u grobovima vremena bjelobrdske kulture.
[Best_Wordpress_Gallery id=”17″ gal_title=”Arheološki nalazi”]
Za kraj, virtualno se uputite u izložbeni prostor dvorca Batthyany i pogledajte kako izgleda postav izložbe!
Zanima Vas i kako je nastajala izložba? Bacite oko na video u nastavku!
