Tijekom 60 godina rada ustanova je u svojstvu nakladnika izdala brojne publikacije vezane uz povijest, život, društvo, književnost i kulturu grada Ludbrega i okolice.
U nastavku možete pogledati neke od njih.
Franjo Novak – Hrastovljan
U ovoj publikaciji saznajte sve o Hrastovljanu.
[sdm_download id=”4448″ fancy=”0″]
Stjepan Belović – Foringe
U narednom tekstu moći ćete se više upoznati s korištenjem zaprega i njenim potencijalnim opasnostima. Učinite to iz poštovanja prema svojim seljačkim korijenima. Sliku života na selu, u prošlosti, obično smo skloni iskrivljavati; stariji ga
s protokom vremena zaboravljaju, a mladima je prošlost nezanimljiva, istovremeno i neshvatljiva. Dojam o idiličnom, opuštenom i ležernom životu samo je djelomično točan. Pojave u prirodi, koje danas s užitkom promatramo, ljude su zanimale toliko
koliko su bile vezane uz smisao njihova života, koji se svodio na obrađivanje zemlje uz korištenje teglećih životinja.
[sdm_download id=”3352″ fancy=”0″]
Bilten KUP SZH
Kup sjeverozapadne Hrvatske pokrenuli su predstavnici organizatora cestovnih utrka u tri županije, Varaždinskoj, Međimurskoj i Koprivničko-križevačkoj s ciljem omasovljena utrka u sjeverozapadnom dijelu Lijepe naše. Za provođenje Kupa izabran je Organizacijski odbor s po dva predstavnika iz svake županije. Iz Koprivničko-križevačke županije to su Branko Zorko i Draženko Kovačić, iz Međimurske Dragan Nedelkovski i Ivan Blažek te iz Varaždinske Ivan Domislović i Josip Jakop. Obradu i bodovanje Kupa radi Krunoslav Borovec inicijator Kupa sjeverozapadne Hrvatske.
Radi se o natjecanju u sklopu kojeg se boduju nastupi trkača i trkačica na utrkama u ove tri županije nakon kojih se u konačnici nagrađuju najuspješniji natjecatelji – troje najboljih u muškoj i ženskoj konkurenciji te po troje najboljih u sedam muških i pet ženskih starosnih kategorija. Proglašenje najboljih natjecatelja svake se godine održava u drugoj županiji.
[sdm_download id=”3358″ fancy=”0″]
Naša povijest – prvih 60 godina rada
U desetljećima uspješnog djelovanja segmente djelatnosti mogli bismo podijeliti na obrazovanje, kulturu, informiranje i organizaciju. Ustanova je tako organizirala školu, tečajeve, seminare, predavanja, političku školu, radne susrete, osnovnu glazbenu školu i stručne skupove. Kroz kulturni segment tu je organizacija priredbi, kina, rad knjižnice, organizacija koncerata, pokretnog kina, akademije, izložbi, izdavaštva, muzejske djelatnosti, arheološke djelatnosti, književne manifestacije i kulturne baštine. Informativni dio djelovao je kroz čitaonicu, razglasnu stanicu, odjel za propagandu, radio, foto novine, novine i novinsko nakladničku djelatnost koja se obavlja i danas kroz izdavanje Ludbreških novina i formiranje biblioteke „Ludbregiana“.
[sdm_download id=”3362″ fancy=”0″]
Arheološki vodič po Ludbreškoj Podravini
Povijest Ludbrega i njegove okolice od ranih početaka naseljavanja pa do naših dana, uvjetovana je pogodnim položajem uz sjeverne obronke Kalnika, blizinom Drave, koja je u to vrijeme bila važni plovni put, kao i kopneni podravski trgovački put koji je bio poveznica cijelog područja od pretpovijesti preko rimskog razdoblja između Ptuja (ant. Poetovio) i Osijeka (ant. Mursa), pa do današnje podravske magistrale (Maribor-Osijek-Novi Sad). Dolina Bednje je najkraća poveznica Panonsko-dravskog područja s Posavinom. Sve to uvjetovalo je da se na mjestu prelaska podravskog trgovačkog puta preko Bednje razvijaju pretpovijesna naselja o čemu govore arheološki nalazi (Martijanec, Ludbreg, Sigetec, Črnoglavec, Sv. Petar Ludbreški, Vrbanovec). Najznačajniji su među njima tumuli (nasuti grobni humak velikih dimenzija) u Martijancu, između Martijanca i Križovljana, kod Vrbanovca i nalazi u Sigecu. Nalazi s ovih lokaliteta pripadaju Lasinjskoj kulturi, Kulturi polja sa žarama i Latenskoj kulturi.
[sdm_download id=”3424″ fancy=”0″]