Čipka na batiće po uzoru na lepoglavsku
Centar za kulturu u suradnji s udrugom Žene iz Centra svijeta organizirao je izložbu Nevenke Špoljarić “Čipka na batiće po uzoru na lepoglavsku”. Otvorenje izložbe je bilo u sklopu programa Ludbreg petkom, ali i ujedno u Danima ludbreške Svete Nedjelje u petak 1. rujna u dvorcu Batthyany. Izložbu je u ime Centra za kulturu otvorila Anja Štefančić, a glazbenom izvedbom, Silvija Novak i Ana Glasnović dodatno su uljepšale samo otvorenje.
Izložbu možete razgledati do 14. rujna radnim danom od 8 do 14 sati uz prethodnu najavu na 042 306 113.
Nevenka Špoljarić
Nevenka Špoljarić djetinjstvo je provela u rodnom Vrbanovcu. Nakon osnovnoškolskog obrazovanja zaposlila se te ubrzo preselila u Ludbreg gdje živi i danas. Uz obrt koji je otvorila sa suprugom uspjela je ukrasti vremena i za sebe i stvari koje ju usrećuju i opuštaju, a to je ručni rad. U tehnikama heklanja (tabletići, stolnjaci i uokvireni radovi uglavnom crkvenih motiva, božićni i uskršnji dekor, nakit), vezenja (našivavanja) i tehnike izrade križića je samouka ili ih je naučila iz predaje starijih žena koje se njima bave.
Čipku na batiće radim jedno duže vrijeme te je već izradila više komada idrijskih i lepoglavskih motiva koje možete razgledati na ovoj izložbi. Danas je jako teško doći do izvornih shema pa je stoga vrlo važno brinut o očuvanju postojećih kojih i ja posjedujem nekoliko, na što sam vrlo ponosna. Smatram da je ručni rad vrlo važna i vrijedna kulturna baština koja nema cijenu, u koju se ulažu sati i sati predanog rada i raznih trenutnih emocija i vrlo je važno to sačuvati, ali i predati je mlađim naraštajima. Tu vrlo važnu ulogu u našem kraju ima Udruga „Žene iz Centra svijeta“ i Centar za kulturu i informiranje „D. Novak“ Ludbreg koji su tu zadaću preuzeli vrlo odgovorno i daju veliki napor u realizaciji iste, a ja sam im na tome vrlo zahvalna.
Čipka
S vremenom razvija interes za zlatovez te lepoglavsku i pašku čipku, tehnike za koje uzima stručnu poduku jer je to kompleksno i opširno znanje za koje je potreban dugotrajniji proces. Tako je upisala tečajeve zlatoveza te tečajeve čipke kod certificiranih majstorica lepoglavske čipke. Čipku na batiće po uzoru na lepoglavsku izdrađuje od 2010. godine.
Čipka se može raditi na više načina, a najčešći su čipka na batiće, poznatija kod nas kao lepoglavska čipka, i čipka našivavanja iglom i koncem, poznatija kao paška čipka. Lepoglavska čipka jedna je od najtežih i najcjenjenijih, a specifična je za Lepoglavu i njenu okolicu. Vjeruje se da su je u Hrvatsku donijeli pavlini, da bi je postupno prihvatilo i seosko stanovništvo pa tradicija izrade čipke nikad nije potpuno prekinuta. Od 2009. godine lepoglavska je čipka uvrštena na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine svijeta.
Osnovni materijali za njenu izradu su korpica (okrugla, od perušine), dedek (valjkasti jastuk punjen piljevinom i presvučen platnom, ima tri obleke), motiv-najlon, bateki, gumbušnice, konci i heklica (0.45 – 0.50). Konci mogu biti pamučni ili laneni te mogu biti bijeli, krem i sivi, a bateki se izrađuju od drva trešnje, šljive, jasena i masline. Čipka se izrađuje s „krive“ strane, tako da se pravi rezultat vidi tek kad je čipka u potpunosti gotova. Prilikom izrade, ruke uvijek moraju biti čiste, a čipka se nikad ne pere. Neki od tradicionalnih motiva su sunce, gusle, grozdek, ružin podložak, tulipani, šumica…
Galerija
